Bošnjaci neće kapitulirati: Ponovni pokušaj cijepanja BiH rezultirao bi širim sukobima na Balkanu!

Bošnjaci neće kapitulirati: Ponovni pokušaj cijepanja BiH rezultirao bi širim sukobima na Balkanu!



Izjava bivšeg američkog državnog savjetnika Williama Montgomeryija da je Bosna propala država i da bi Bošnjacima bilo pametno da počnu razmišljati da prihvate mirnu podjelu zemlje - treba veoma ozbiljno shvatiti i analizirati.
Nije Mongomery usamljen u ovakvom razmišljanu o Bosni niti u međunarodnim niti u domaćim političkim krugovima, a pitanje je da li se može vjerovati i onima koji oficijelno govore da su za cjelovitu BiH, a u sjeni i praktično rade na njenom slabljenu. Izgleda da su problem opet Bošnjaci.

Problem nije riješen genocidom u Srebrenici niti brojnim zločinima širom Bosne.

Bošnjaci su preživjeli i opet predstavljaju problem za srpske i hrvatske nacionaliste i njihove planove o cijepanu države Bosne i Hercegovine. A možda u jeku globalne antiislamske kampanje nisu poželjni kao poltički faktor u BiH i u pojedinim Evropskim krugovima.

Bošnjaci (Muslimani) nastoje da održe ljudsku, multietničku državu Bosnu i Hercegovinu u srcu Evrope u kojoj sve više raste antiislamsko raspoloženje. Oni nude bosanskim Srbima i Hrvatima i ostalim građanima Bosne zajednički život i raspolagenja nad zajedničkom domovinom od Une do Drine i od Save do Jadrana...

Međutim, bosanski Hrvati i Srbi većinom žele da imaju svoja zasebna "dvorišta" – koja su u proteklom ratu i te kako "očišćena" od Bošnjaka. Znači, po principu: "ono što je bilo moje ostaje moje, a ono što je bilo zajedničko - mješovito, a sad očišćeno, biće sad moje, a tebi šta ostane...

Previše je u ovom principu primitivizma i barbarstva da bi on bio uspješan. U historiji će ostati zabiljaženo - kako je genocidom i zločinima nastala čisto srpska teritorija u Bosni. Ostaće i zabiljaženo kako su Hrvati srušili Stari Most u Mostaru kao simbol povezivanja kultura i etnija.

Premali je broj bosanskih Hrvata i Srba koji u javnosti diže svoj glas protiv podjele njihove domovine Bosne i Hercegovine. Politički rad i uticaj probosankih Srba i Hrvata na pravoslavno i katoličko stanovništvo Bosne i Hercegovine stanovništvo je slab i bez vidljivog učinka. Organizacija koje aktivno djeluju sa tog aspekta gotovo da i nema. Pojedinci koji povremeno istupaju u javnosti su svjetlo u tami, ali nažalost nemaju puno uticaja. To su uostalom i pokazali posljednji izbori u BiH 2010.

Bošnjaci do sada nisu stremili ka stvaranju svoje nacionalne države!

Međutim, ukoliko zaista dodje do novog ozbiljnijeg pokušaja rasturanja Bosne i Hercegovine, sigurno će doći do ratnih sukoba koji bi ovaj put zahvatili i Srbiju i Crnu Goru. Bošnjaci, poučeni genocidom u Srebrenici znaju da nemaju puno izbora i da se moraju boriti do zadnjeg, za svoja ognjišta i živote - od Bihaća do Novog Pazara.

Postavlja se racionalno pitanje: "Zašto bi Hrvati koji sačinjavaju oko 14% stanovništva BiH imali pravo da odcjepljuju jedan dio teritorije, a da to isto pravo ne važi za Bošnjake Crne Gore koji takodjer sačinjavaju oko 14% stanovništva te države"?

"Zašto bi Bošnjaci u Crnoj Gori imali manje prava od Hrvata u Bosni i Hercegovini"?

"Zašto bi Bošnjak u Novom Pazaru (Sandžak) imao manja prava od Srbina u Banjaluci (Republika Srpska)"?

Pitanje Sandžaka bi se sigurno moralo proporcionalno rješiti. Najvjerovatnije bi se pojavili i problemi u Makedoniji , Albaniji i Bugarskoj. A postojeći problem Vojvodine u Srbiji bi takođe kulminirao.



I u pravu je bio Predsjednik Komšić kada se pobunio protiv isprazne fraze susjednih političara: "mi podržavamo "cjelovitu Bosni" jer i Bosanci recipročno podražavaju cjelovitu Srbiju. Međutim, to zalaganje za "cjelovitost" se končno mora i praktično pokazati.

Novi pokušaj disolucije Bosne i Hercegovine bi otvorio mnoga pitanja - a Svijet i sa Istoka i Zapada bi posmatrao kako će demokratska Evropa riješiti ove probleme. Hoće li opet evropske muslimane - Bošnjake ostaviti na cjedilu ?

Međutim, nadajmo se da će razumni i humani politički krugovi u međunarodnoj zajednici imati više političkog sluha i uticaja i konačno pomoći da se isprave greške napravljene u Daytonu te podržati izgradnju stabilne multietničke države Bosne, koja ima historijske korjene iz srednjovjekovne Kraljevine Bosne.

Novi ustav države Bosne (Bosne i Hercegovine) bi morao sadržavati član koji glasi:

"Teritorija države Bosne i Hercegovine je nerazdvojiva državna cjelina i ovaj član Ustava nije moguće promjeniti". Pod ovim uslovom bi se stvorilo više povjerenja i mogla bi se napraviti decentralizovana država Bosna sa više mješovitih i etničkih regija iz čijih naziva se ne bi prisjećali na genocid i zločine. U takvoj državi bi bilo moguće paralelno razvijati Bosanstvo sa Srpstvom, Hrvatstvom i Bošnjaštvom.

Stabilna i napredna multietnička država Bosna je svakako najjednostavnije rješenje za Evropu i Svijet.

Senad Ušanović
Bosanski Talasi