Nastavljeno sudjenje Karadzicu !!

Posljedice dugotrajnog opsadnog stanja vidljive i danas na građanima Sarajeva
"Srbi željeli destabilizaciju i uništenje vitalnih funkcija grada", kazao svjedok Mandilović
Redakcija 16/07/2010 18:45:00
Karadžić: "Ne zna" ko je pucao na bolnicu U nastavku suđenja bivšem vođi pobunjenih bosanskih Srba Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom, svjedok optužbe Milan Mandilović opisao je danas teške uslove za rad i napade na bolnicu u Sarajevu u kojoj je 1992-95. radio kao ljekar.

Bivši major JNA Mandilović posvjedočio je da je u bivšoj vojnoj bolnici u Sarajevu nedostajalo "vode, struje, lijekova i hrane" i da je zgrada bila direktno pogađana artiljerijskim projektilima i hicima iz pješadijskog oružja.

- Za nas nije bilo dileme ko puca, to su bile srpske snage. Znamo jer smo pratili odakle je dolazila pucnjava. (...) Ne vjerujem da je Armija BiH bombardirala Vojnu bolnicu, niti je imala sredstva za to, niti interesa, dodao je Mandilović.

Desetine ranjenih građana, najčešće šrapnelima granata, svakodnevno su dopremane u bolnicu, a pacijenti su zbog granatiranja bili operisani u podrumu, izjavio je Mandilović.

Naznačio je da je pružao pomoć civilima koji su bili ranjeni šrapnelima u drugoj eksploziji na pijaci Markale, 28. augusta 1995, kojih je bilo četrdesetak.

- Uslovi su bili teški, mi smo hronično oskudjevali u lijekovima, morali smo da vodimo računa o utrošku, i stalno reducirati, a broj oboljenlih nije se smanjivao. Ipak, bolnica je na prvoj lliniji fronta radila 24 sata tokom 44 mjeseca, i nijednom nije stala i došla u situaciju da ne može pružiti pomoć - rekao je on.

Dok ga je Karadžić unakrsno ispitivao, Mandilović je potvrdio da su bolnicu 10. maja 1992. od JNA preuzele snage vlade u Sarajevu, koje je nazvao "legalnom Teritorijalnom odbranom i MUP-om".

Na tvrdnju optuženog da su "zelene beretke", kao "muslimanska paravojska", okružile bolnicu još u aprilu, svedok je odgovorio da je "primjetio grupe ljudi koji tamo ranije nisu bili, ali nenaoružane".

- Nisu nikog zaustavljali, ni legitimisali, bio je to labav obruč. Koje su to bile snage, ne mogu da kažem - kazao je Mandilović.

Upitan "ko je pucao na bolnicu do 10. maja 1992", uzvratio je da je on "bolnicu privremeno napustio 2. maja".

Na dodatno pitanje Karadžića "ko je pucao na bolnicu prije 2. maja", Mandilović je odgovorio da "nije primjetio da je bilo pucano".

Svjedok je rekao i da za građane Sarajeva "nije bilo dileme" da je na grad tokom rata otvarala vatru artiljerija Vojske Republike Srpske sa okolnih brda.

- Koji bi bio interes Srba da pucaju na vojnu bolnicu? - pitao je Karadžić, a odgovor Mandilovića je glasio da su "Srbi željeli destabilizaciju i uništenje vitalnih funkcija grada".

Na pitanje Karadžića "kako znate da je im je to bio cilj?", svjedok je odvratio: "A, koji bi im bio drugi cilj? Zašto biste vi držali grad pod strahovitim obručom, pod strašnom vatrom i uskraćivali energente tokom 44 mjeseca?".

Svjedok Mandilović je kazao da su građani Sarajeva bili izloženi "svakodnevnom i intenzivnom teroru oruđa i oružja koja su okruživala grad", te da su živjeli u teškim uslovima. Dugotrajno opsadno stanje, smatra svjedok, ostavilo je posljedice na građane koje su vidljive i danas.

- To se vidi kroz svakodnevnu nervozu i užurbanost, u saobraćaju, kroz stalne manje sukobe, i vidite da to nije normalno ponašanje. Tako dugo opsadno stanje ostavilo je reperkusije, ne samo na fizičke, već i psihičke strukture, pojasnio je on.

Unakrsno ispitivanje Mandilovića, Karadžić će nastaviti iduće nedjelje.

Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici i još osam bh. opština; artiljerijske i snajperske napade na civile u Sarajevu; progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH i uzimanje međunarodnih talaca 1992-95.